Sjeverno od Ramskoj jezera, iznad Podbora i Ploče uzdiže se Kolivret koji predstavlja "središte“ Rame, jer se svojim položajem nalazi u sredini, između Gornje Rame i Prozora. Najviši vrh Kolivreta izdiže se 1074 metra iznad mora i većim dijelom obrastao je šumom. Kao i na ostalim planinama, Kolivret je nekada bio područje gdje su ljudi živjeli i radili od ranog proljeća do kasne jeseni.
Da se upornim radom i promocijom pozitivnih aktivnosti mogu pokrenuti mnoge stvari na korist ne samo pojedincima, nego i široj društvenoj zajednici, najbolji dokaz je Hrvatsko planinarsko društvo „Rama“. Do prije nekoliko godina, samo rijetki su posjećivali ramske planine i Ramu doživljavali kao poželjno planinarsko odredište. Osnutkom i aktivnostima HPD „Rama“, to se iz temelja promijenilo.
Malo je onih koji znaju da se 7. ožujka obilježava Međunarodni dan planinara. I ovim danom, kao brojnim drugima poput Međunarodnog dana planina (11. prosinca), želi se ukazati na potrebu zaštite osjetljivih planinskih eko-sustava, ali i unaprjeđenja života ljudi u planinskim zajednicama.
Članovi Hrvatskog planinarskog društva “Rama”, četiri godine nakon osnutka, od ovog prelijepog mjesta na sjeveru Hercegovine napravili su poželjno planinarsko, izletničko i turističko odredište. S obzirom da od osnivanja Društva nije postojala niti jedna obilježena planinarska staza, vodič niti planinarska karta prioritet je stavljen na markiranje i uređivanje staza i izradi karata. Do sad je markirano i uređeno preko stotinu kilometara staza i svaka je snimljena GPS-om.
Da se dobrom voljom i upornošću mogu napraviti vidljivi pomaci s čiste nule, najbolji je dokaz HPD "Rama“ i njegovo vodstvo. Iako je sve zasnovano na entuzijazmu i sklonosti prema planinama i prirodi, rad i upornost donose rezultate. Početkom siječnja pisali smo da kroz rad i upornu promociju Rame kao poželjnog planinarskog odredišta dolaze i konkretni rezultati.
Sjeverno od Prozora na visini od 1134 m nalazi se planina Crni Vrh. Njegov najviši vrh, Dila, administrativna je granica između ramske i uskopaljske općine, odnosno između Hercegovačko neretvanske i Srednjobosanske županije. Crni vrh je i razdjelnica između jadranskog i crnomorskog sliva. Zapadno od Dila seže pogled prema uskopaljskoj dolini i Bugojnu, na sjevernoj strani uzdiže se Vranica.
Zadnjih nekoliko Božića dočekali smo i proveli u vremenu koje više podsjeća na proljeće, nego na kraj prosinca. Unatoč najavama meteorologa da ćemo ove godine imati “bijeli” Božić, to se nije dogodilo. Blagdan sv. Ivana, ipak je donio malu promjenu vremenskih prilika i nešto snijega po planinama.
U povodu međunarodnog Dana planina, HPD „Rama“, organiziralo je uspon na planinu Smojnik i kotu Kamena dica. Osim obilježavanja ovoga dana, cilj uspona bio je i upoznavanje članstva s dijelovima Rame koje do sada nisu posjetili.
Planina Smojnik uzdiže se iznad Ramskog jezera i brane HE “Rama”, i dominira cijelim ovim prostorom. S visinom od 1261 metra, njezin najviši vrh je Lisina. Smojnik, kao i većina ramskih planina, u prošlosti bila je naseljena tijekom cijele godine. Na njoj su pasla brojna stada ovaca kao I ostale stoke.
Iako je Rama sa svih strana okružena planinama i uzvisinama, rijetko koja kota tako dominira prostorom kao Klečka stina koja se nalazi jugoistočno od Prozora. Kao stražar, nadvila se nad Klečko polje i selo Klek po kojemu je i dobila ime. Na istočnoj strani, uzdiže se iznad Kućana, s kojih izgleda još veća i dojmljivija. Njena najviša kota nalazi se na 1154 metra nadmorske visine s koje pogled seže na sve strane.