Prof. dr. Josip Fleger u Napretkovom hrvatskom narodnom kalendaru iz 1936. objavio je tekst Vran planina. Josip je rođen 3. travnja 1896. u Sarajevu. Studirao je medicinu u Beču i Pragu. U Sarajevu je radio kao šef dermatovenerološke klinike. Bio je suosnivač podružnice HPD "Bjelašnica" i njen predsjednik od 1928. do1941. godine. Bio je plodan pisac, dobar predavač, kao i vrstan fotograf.

U sklopu redovitih aktivnosti, a u sklopu provedbe projekta prikupljanja podataka o ramskim planinama, njihovim karakteristikama, nadmorskoj visini, planinarskim stazama i izrade baze podataka, jučer je dio članova HPD “Rama” boravio na Vran planini i posjetio njezin najviši vrh Veliki Vran (2074 m/nv).

Jesen u svaki kraj donosi obilje boja i oblika koje samo Bog može stvoriti, planine koje okružuju Ramu u ovome periodu dobivaju poseban izgled kojemu se svaki promatrač može samo diviti. Kad spominjemo planine koje se izdižu iznad Ramske kotline, nemoguće je ne spomenuti “kultnu” Vran planinu.

Po svom zemljopisnom položaju, Rama se nalazi na vrlo specifičnom području. Neki njeni dijelovi nalaze se na 150 metara nadmorske visine, dok neki prelaze i 2000. Takve raznolikosti sa sobom nose i neke fenomene koji do sada nikad nisu istraživani niti je rađena bilo kakva stručna studija, Uz izvor ispod vrha Velikog Vrana, fenomen na Vran planini svakako je i spilja Propala u kojoj se i u vrijeme najvećih vrućina snijeg nikad ne otapa.

U četverokutu između Rame, Tomislavgrada, Jablanice i Posušja, uzdigla se Vran planina. Za nju se vežu brpjne legenda iz prošlosti,  a naročito iz vremena turske vladavine na ovim prostorima.